Kako raditi kao freelancer iz BiH legalno - bez otvaranja firme

Ako zarađuješ online radeći za strane klijente, vjerovatno si se bar jednom zapitao da li je ono što radiš uopšte legalno. Trebaš li otvoriti obrt? Da li moraš imati firmu? I šta ako samo povremeno odradiš projekat, a novac ti stigne preko PayPal-a, Payoneer-a ili Wise-a?

Dobra vijest je da, prema zakonima u Bosni i Hercegovini, možeš raditi legalno kao freelancer i bez registracije obrta ili firme - ali pod uslovom da prijaviš svoj prihod i platiš porez. U ovom tekstu ću ti objasniti kako to tačno funkcioniše, šta je drugačije u Federaciji i Republici Srpskoj, i kako da sve obaviš bez stresa.

Freelancing bez firme - zakonito?

U oba entiteta, fizička lica mogu ostvarivati prihod od tzv. samostalne djelatnosti, bez da su registrovani kao obrt, paušalac ili preduzetnik. Ako ti freelancing nije osnovno zanimanje, već povremeni ili dodatni izvor prihoda, zakon ti omogućava da sve prijaviš kao fizičko lice.

Ovi prihodi se tretiraju kao dohodak od samostalne djelatnosti, a porez koji se plaća na njih iznosi 10%, i to u cijeloj državi - i u Federaciji BiH, i u Republici Srpskoj, i u Brčko Distriktu.

Kako se plaća porez - i kada?

Ovo je važan dio priče koji mnogi previđaju. Nije dovoljno samo prijaviti prihod jednom godišnje - važno je znati kako i kada se porez plaća, jer se pravila razlikuju po entitetima.

Plaćanje poreza u Federaciji BiH

Ako si freelancer u FBiH, i recimo da ti klijent uplati 500 EUR na PayPal, po zakonu si dužan prijaviti i platiti porez odmah nakon što novac primiš. To se radi putem obrasca AMS-1035, koji se elektronski podnosi Poreznoj upravi. Rok za to je najkasnije naredni dan nakon uplate.

Na svaku pojedinačnu uplatu izračunava se 10% poreza, i ta obaveza se odmah izmiruje. Na kraju godine, do 31. marta, podnosi se i godišnja porezna prijava putem obrasca GPD-1051, gdje prikazuješ sve prihode koje si imao, sve poreze koje si platio, i eventualno koristiš neke olakšice (ako ih imaš).

Dakle: plaćaš odmah po svakoj uplati, a onda godišnje samo potvrđuješ ukupan iznos.

U Republici Srpskoj

U RS-u je sistem nešto fleksibilniji. Ako si fizičko lice koje povremeno radi freelance poslove, nije obavezno da plaćaš porez odmah po svakoj uplati. Umjesto toga, imaš mogućnost da na kraju fiskalne godine prijaviš sav prihod od freelancinga putem obrasca  1004 i 1005 i tada izračunaš i platiš 10% poreza. Rok za ovo je do 31. marta tekuće godine za prethodnu.

Međutim, ako tvoje freelancing aktivnosti postanu redovne i kontinuirane, Poreska uprava RS može zahtijevati da počneš plaćati mjesečne akontacije, najčešće do 10. u mjesecu za prethodni mjesec. Ovo se odnosi na situacije gdje postoji stabilan, očekivan prihod (npr. svaki mjesec ti dolaze  iznosi iz inostranstva).

U teoriji, ako radiš povremeno i bez ugovorene mjesečne obaveze prema klijentima, dovoljno je da jednom godišnje prijaviš ukupni prihod i platiš 10% ali, tumačenja se razlikuju od službenika do službenika, pa je potrebno dodatno se konsultovati kako ne biste upali u prekršaj.

To se može dogoditi zbog različitih tumačenja zakona i najsigurnija opcija vam je da do svakog 10. u mjesecu prijavite i platite porez za cjelokupan prethodni mjesec, a na kraju samo izvršite godišnju prijavu poreza na osnovu svega što ste platiti tokom godine.

Sve dok status freelancera ne bude jasno definisan, imaćemo situacije u kojima se dobijaju različita tumačenja i različite informacije od javnih službi. ž

Šta ako ne prijaviš ništa?

Često se čuje savjet da „niko ne gleda PayPal“ ili da „samo koristiš Payoneer karticu i nema traga“. Takvi savjeti mogu da djeluju kao privremeno rješenje, ali su zakonski prekršaj i to vam ne preporučujemo. Banke u BiH su obavezne da prijavljuju redovne devizne uplate, a ako Porezna uprava utvrdi da si u kontinuitetu primao novac bez prijave — mogu te kazniti, retroaktivno naplatiti porez, i dodati kamate.

Takođe, BiH se lagano kreće ka uključivanju u međunarodne sisteme razmjene podataka (kao što su CRS i OECD), što znači da u budućnosti vjerovatno ni Payoneer i Wise više neće biti „nevidljivi“.

Zato je pametnije da se sam prijaviš, podneseš obračun i platiš porez. To je jedini način da se zaštitiš od problema i da poslovanje vodiš sa punim mirom.

Šta ti je sve potrebno da legalno radiš kao freelancer?

Bez obzira u kojem entitetu živiš, da bi legalno poslovao kao freelancer bez firme, treba ti sljedeće:

– dokaz o prihodima (izvodi sa PayPal-a, Wise-a, računi iz banke)
– eventualni ugovori sa klijentima
– fakture koje si sam napravio kao fizičko lice
– pristup e-servisima Porezne uprave (u FBiH je to ePorezna, u RS-u portal PU RS)
– osnovno razumijevanje obrazaca (AMS‑1035 i GPD‑1051 u FBiH, obrasci 1004 i 1005 u RS)

Ukoliko ti sve ovo izgleda komplikovano, možeš angažovati nekoga da ti uradi prvi put. Poslije toga, sve ide lako.

Najčešće greške

1. Pogrešno tumačenje freelancinga. 

   Freelancer je osoba koja povremeno obavlja poslove za više klijenata, bez da je njihov uposlenik. Dakle, ako si pronašao posao u stranoj kompaniji koja ti šalje platu iz inostranstva a ti radiš iz BIH, ti nisi freelancer, nego remote uposlenik.

2. Vođenje poslovanja bez ikakvih evidencija

   Česta greška je da freelanceri ne vode nikakvu evidenciju o prihodima, klijentima, datumima uplata ili čak čuvanju faktura a to je jako važno jer bez tih podataka, teško ćeš ispuniti porezne prijave, dokazati poreklo novca, ili se braniti ako dođe do inspekcije.

3. Zbunjenost oko statusa – fizičko lice vs. firma

   Freelanceri često vjeruju da moraju otvoriti obrt ili firmu da bi poslovali legalno, pa to ne urade  i onda ni ne prijave prihode, misleći da je to „sve ili ništa“. Međutim, zakon omogućava da fizičko lice legalno prima prihode i plaća porez.

4. Zanemarivanje zdravstvenog i penzionog osiguranja

   Freelanceri koji nisu nigdje prijavljeni često nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu niti im se računa penzijski staž. Mnogi o tome ne razmišljaju sve dok ne dođe do problema (bolest, penzija, kredit...). U FBIH s eprilikom plaćanja poreza izdvaja 4% za zdravstvno, ali ne donosi nikakvo pravo na zdravstvenu zaštitu, ali postoji šansa da se ta odredba usoro proglasi neustavnom i ukine, ili se nešto promjeni. To može biti početak izmjena zakona u kojima se možda i ozakoni postojanje freelancera i načina za naše legalno poslovanje.

Zaključak

Freelancing bez firme nije rupa u zakonu – to je potpuno zakonit način rada. Sve dok si fizičko lice, povremeno pružaš usluge klijentima iz inostranstva, i redovno prijavljuješ i plaćaš porez, nemaš obavezu da otvaraš obrt ili firmu.

U FBiH moraš plaćati porez odmah nakon svake uplate i podnijeti godišnju prijavu. U RS-u možeš plaćati na kraju godine, osim ako ti prihodi postanu redovni i previsoki. U oba slučaja – stopa je 10%.

Ovakav način rada je jednostavan, siguran i u potpunosti u skladu sa zakonom. Radiš na miru, gradiš reputaciju i znaš da si „čist“ ako te iko ikada bilo šta pita.

Ako ti treba pomoć oko prijave, obrasca, fakture ili e-servisa – slobodno se javi, povezaćemo te sa stručnjacima za poreze i računovodstvo. Bolje da uradiš to sada, nego da jednog dana rješavaš pet godina unazad.

Gdje dalje?

✅ Prijavi se na newsletter
✅ Prati nas na Instagramu, Facebook-u i LinkedInu
✅ Pregledaj freelancing.ba za još edukativnih sadržaja

P.S.

Freelancing.ba finansira se iz sopstvenih sredstava, ako vam se dopada sve ovo što radimo, možete nas podržati simboličnom donacijom putem Buy Me a Coffee platforme. Vaša podrška nam znači mnogo!